Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom ne može se smatrati nametom, već izborom poslodavaca da osobama s invaliditetom ne omogući pristup radu

Pravobraniteljica smatra kako je smisao uvođenja obveze kvotnog zapošljavanja, zakonom osigurati pravo na rad osobama s invaliditetom upravo zbog rasprostranjenosti prakse prema kojoj je osobama s invaliditetom uskraćivana mogućnost pristupa radu pa i provjeri sposobnosti za konkretna radna mjesta – isključivo zbog predrasuda prema kojima se invaliditet poistovjećuje s radnom nesposobnošću. Smatramo da HUP javno iskazanim stavom da je novčana naknada zbog neispunjavanja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom namet, izjednačavajući tako ovu naknadu s članarinama i drugim davanjima, poništava pozitivne učinke Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Temeljeći svoja stajališta na podacima o većem broju nezaposlenih osoba u rujnu 2015. godine u odnosu na prethodnu godinu, HUP je u javnosti prezentirao nepotpunu pa i posve iskrivljenu sliku o bitnim pokazateljima što za posljedicu može imati stvaranje nepovoljne poslovne klime prema osobama s invaliditetom. Naime, jedinim relevantnim pokazateljem učinaka uvođenja obveze kvotnog zapošljavanja smatramo broj zaposlenih osoba s invaliditetom. Prema očevidniku zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na dan 31. 12. 2015. u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno 11.822 osoba s invaliditetom dok ih je u 2014. godini bilo 10.203 osobe što je povećanje za 15,86%. U RH je 8530 poslodavaca-obveznika kvotnog zapošljavanja, tj. onih koji zapošljavaju više od 20 zaposlenika (2531 poslodavac u javnom sektoru i 5999 poslodavaca u privatnom sektoru). Obvezu kvotnog zapošljavanja ispunjava 509 poslodavaca u javnom sektoru i 1546 poslodavca u privatnom sektoru dok obvezu kvotnog zapošljavanja ne ispunjava 2022 poslodavca u javnom sektoru i 4453 poslodavca u privatnom sektoru i na njih se odnosi obveza uplate novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom. Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2015. godini je zaposleno 2613 osoba s invaliditetom što u odnosu na godinu 2014. kada ih je zaposleno 1877 predstavlja povećanje od čak 39%. Ovo je najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom u posljednjih 10 godina.

Opširnije: Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom ne može se smatrati nametom, već izborom poslodavaca da osobama s invaliditetom ne omogući pristup radu

   

Učenici s teškoćama u razvoju u kurikularnoj reformi

Jokic webU Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom dana 21.04.2016. održan je sastanak s voditeljem „Cjelovite kurikularne reforme“ gospodinom Borisom Jokićem. Osvrčući se na preporuke UN-ovog Odbora iz travnja 2015. godine da država potpisnica poduzme neposredne korake kojima će osigurati da sve osobe s invaliditetom imaju pristup inkluzivnom osnovnoškolskom, srednjoškolskom i tercijarnom obrazovanju te da se za njih unutar redovnog obrazovanja osigura razumna prilagodba pravobraniteljica se na sastanku informirala o kurikularnom okviru vezano uz aktivnosti i mjere predviđene u sklopu kurikularne reforme kako bi se uklonile teškoće na koje u osnovnoškolskom, a posebice u srednjoškolskom obrazovanju nailaze učenici s teškoćama u razvoju te na koji su način potrebe učenika s teškoćama u razvoju uključene u izradu kurikularne reforme i podatak o stručnjacima koji se bave područjem obrazovanja djece s teškoćama u razvoju, a koji su bili uključeni u radne grupe kroz koje se izrađuje kurikularna reforma ili su na neki drugi način sudjelovali u izradi reforme.
Na sastanku su nazočile pravobraniteljica Anka Slonjšak, zamjenica Mira Pekeč- Knežević te savjetnica Vesna Mužina.

Opširnije: Učenici s teškoćama u razvoju u kurikularnoj reformi

   

Stručni skup o antidiskriminacijskom zakonodavstvu

antidiskriminacijski skup Pravni fakultetU svrhu prikupljanja informacija za Nacionalnu studiju o antidiskriminaciji, održan je 18. travnja 2016. na Pravnom fakultetu Stručni skup o antidiskriminacijskom zakonodavstvu. Skup su organizirali Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) i Otvoreni regionalni fond za jugoističnu Europu (ORF LR). Nakon pozdravnog govora dekanice Pravnog fakulteta u Zagrebu, izlaganja su održali predstavnici pravnih fakulteta iz Zagreba, Rijeke i Osijeka, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, djecu te zamjenica pučke pravobraniteljice, predstavnice Pravosudne akademije, Pravne klinike u Zagrebu, te Centra za mirovne studije. Također su nazočili i predstavnici drugih institucija te organizacija civilnog društva koji u svom djelokrugu rada provode aktivnosti u svrhu suzbijanja diskriminacije. Pravobraniteljica Anka Slonjšak je u izlaganju govorila o iskustvu pravobraniteljstva u suzbijanju diskriminacije posebno naglasivši kako je diskriminacija na osnovi invaliditeta u hrvatskom društvu sveprisutna i svakodnevna. Svaki put kada osoba s invaliditetom ili dijete s teškoćama u razvoju ne može sudjelovati u nekoj aktivnosti svakodnevnog života, možemo reći da je osoba stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na osobu bez invaliditeta u usporedivoj situaciji što je prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije definicija diskriminacije: nemogućnost ulaska u javne prostore zbog njihove arhitektonske nepristupačnosti, nemogućnost samostalnog korištenja sadržaja koje pružaju jer nisu osigurani tumači za znakovni jezik, neprihvaćanje djece s teškoćama u redovne škole, neosiguravanje stomatološke zaštite kad su za njezino pružanje zbog invaliditeta potrebni posebni uvjeti – sve su to primjeri u kojima su osobe s invaliditetom gotovo na svakom koraku stavljene u nepovoljni položaj zbog svog invaliditeta. Kad se govori o diskriminaciji na osnovi invaliditeta gotovo uvijek će se raditi o propuštanju razumne prilagodbe kao obliku diskriminacije.

Opširnije: Stručni skup o antidiskriminacijskom zakonodavstvu

   

Međunarodni kongres studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta ERFUSS...'16

erfU prostorijama Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta od 15. do 17. 04. 2016. godine održao se drugi po redu Međunarodni kongres studenata ERFUSS'16 sa bogatim programom radionica, predavanja i kulturno-zabavnim programom. Na Kongresu je dana 17.04.2016., osobno gostovala pravobraniteljica Anka Slonjšak te u sklopu posjete održala interaktivnu tribinu s tridesetak studenata iz Hrvatske, Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Diskutiralo se o položaju djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom s posebnim osvrtom na njihova temeljna ljudska prava.

   

Pravobraniteljica se sastala s Povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije

Poverenica za ravnopravnostPovjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije Brankica Janković, njezina pomoćnica Kosana Beker i načelnica Tatjana Jokanović te predstavnici Misije OESS-a u Srbiji Jelena Jokanović i Mladen Milovanović boravili su 12. travnja u Hrvatskoj kako bi se upoznali s radom institucija za zaštitu ravnopravnosti u Hrvatskoj.
S pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom razgovarali su o problemima na zaštiti prava osoba s invaliditetom od kojih je u obje države posebice naglašen nedostatak socijalnih usluga. Diskriminacija je u Srbiji najviše izražena na tržištu rada, a invalidtet je treća osnova po brojnosti pritužba nakon diskriminacije po spolu i nacionalnoj pripadnosti.
Posjet je bio najava uspostave veće suradnje institucija za zaštitu ravnopravnosti iz susjedstva koja će se održavati kroz organizaciju redovitih skupova.

   

Stranica 1 od 103

Veličina fonta

Karta

Pravobraniteljica za 
osobe s invaliditetom


Savska cesta 41/3
10 000 Zagreb, Hrvatska
tel. : 01 6102 170
fax : 01 6177 901
e-mail: ured@posi.hr

ne mrznja