4. i 5. listopada 2011. održan stručni skup „Poslovna sposobnost i skrbništvo u Hrvatskoj – raskorak između prakse i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom“

Srijeda, 12. listopada 2011.

POSI_-_poster_B2-3 U organizaciji Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, u suradnji s Programom ujedinjenih naroda za razvoj, Hrvatska (UNDP) i Pravosudnom akademijom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i uz sponzorstvo Američkog veleposlanstva, Regionalnog centra Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Bratislava, Slovačka i Ureda izaslanika za socijalne poslove pri Veleposlanstvu Republike Austrije u hotelskom naselju Solaris, Šibenik početkom listopada održan je stručni skup. Skupu je nazočilo oko 350 sudionika - suci izvanparničnih odjela općinskih sudova, sudski vještaci koji vještače u postupcima lišavanja poslovne sposobnosti, socijalni radnici i pravnici iz centara za socijalnu skrb, predstavnici ministarstava, saveza i udruga osoba s invaliditetom, pravobraniteljskih ureda iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova, predstavnik ministarstva rada i socijalne politike Bosne i Hercegovine te mediji.

U svjetlu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Hrvatsku se sve češće kritizira zbog kršenja ljudskih prava osoba o mentalnim i intelektualnim oštećenjima.

Prema anketnom ispitivanju centara za socijalnu skrb koje je u 2010. godini proveo Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj je gotovo 17 000 osoba lišeno poslovne sposobnosti od čega je više od 90 % njih lišeno poslovne sposobnosti u potpunosti. Ovaj podatak sam po sebi otvara niz pitanja –provode li se ti postupci prvenstveno radi zaštite prava i interesa osobe s invaliditetom ili kako bi se olakšalo postupanja osobama koje se brinu za njih, je li baš svakom od njih bilo nužno u potpunosti oduzeti poslovnu sposobnost ili je ipak trebalo odmjeriti stupanj ograničavanja prava osobnim okolnostima i stupnju potrebne zaštite, koliko se poštuje sklonost i volja osobe koja je lišena poslovne sposobnosti kao i koliko često se ove odluke ponovno preispituju kad se jednom donesu?

Republika Hrvatska je 1. lipnja 2007. godine kao jedna od prvih zemalja u Europi ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Konvencija posebnu važnost pridaje jednakosti osoba s invaliditetom pred zakonom pri čemu posebno naglašava da su osobe s invaliditetom uz osobe s tjelesnim i senzoričkim oštećenjima i osobe s intelektualnim i mentalnim (psihičkim, odnosno psiho-socijalnim) oštećenjima. Koliko su hrvatski stručnjaci upoznati sa zaokretom u pristupu tim osobama s invaliditetom koje je uvela Konvencija i koliko je primjenjuju u praksi? Koje je značenje odredbi Konvencije koje govore o poslovnoj sposobnosti u praksi?

Kako bi pokušali odgovoriti na neka ili sva od ovih pitanja izlagači iz Republike Hrvatske koji su imali predavanja na skupu, dugogodišnji praktičari na ovom području, ukazali su na potrebu i mogućnost poboljšanja trenutne prakse kroz dosljednu primjenu pozitivnih zakonskih odredbi koje garantiraju zaštitu ljudskih prava u procesu lišavanja poslovne sposobnosti i skrbništva, te mogućnostima da se u praksi implementiraju načela i odredbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Mogućnosti unaprjeđenja prakse dani su iz perspektive svih najvažnijih aktera u procesu lišavanja poslovne sposobnosti i skrbništva: centra za socijalnu skrb, sudskih vještaka i sudaca, ali i iz perspektive samih osoba koje se lišava poslovne sposobnosti odnosno predstavnika udruga koje se bore za njihova prava i njih samih.

Na stručnom skupu sudjelovali su kao izlagači i inozemni stručnjaci s područja zaštite prava osoba s invaliditetom koji su predstavili sustav skrbništva u svjetlu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i upoznali sudionike sa sustavom podrške odlučivanju kao alternativom sustavu skrbništva.

Smatramo i vjerujemo da su ciljevi ovog stručnog skupa ostvareni: sudionici su informirani o promjeni paradigme koju uvodi Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, o nužnosti usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s odredbama Konvencije te doprinosu trenutnog podizanja razine zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom u praksi prije same promjene zakonske regulative, a kroz dosljedniju primjenu postojećih zakonskih odredbi.

Sudionici skupa ukazali su na veliki broj otvorenih pitanja iz područja lišavanja poslovne sposobnosti i jednakosti pred zakonom, a koja se odnose na primjenu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u praksi, nužnost prevencije skrbništva i razvijanje mehanizama potpore u odlučivanju.

Lišavanje poslovne sposobnosti ne smije biti zamjena za osiguranje cjelovite skrbi osobama s invaliditetom.

S obzirom na obvezu preuzetu ratificiranjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, složili smo se da nam predstoji reforma sustava skrbništva.

Kako je to jedan dulji proces, naša je obveza primjenjivati sadašnje zakonske odredbe u duhu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Dio preporuka izlagača koje upućuju na nužnost promjene u praksi sadržane su u brošuri (vidi dolje). U narednim mjesecima izdat ćemo i zbornik u kojem ćemo tiskati sva izlaganja nadopunjena i s odgovorima na pitanja koja su ostala neodogovorena na skupu.

Ova konferencija je pokazala i spremnost većine sudionika na prihvaćanje promjena koje će nužno uslijediti.

Radni materijal sa skupa

Prezentacije izlagača:

icon Božena Horvat - Alajbegović (898 kB)