Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Švedske u Zagrebu organizirala je razmjenu iskustva sa stručnjakom iz Kraljevine Švedske, načelnikom odjela za analizu pri Švedskoj agenciji za koordinaciju politika invaliditeta Handisam gospodinom Arvidom Lindenom. Okrugli stol održan je 22. svibnja 2012. godine u prostorijama Tribina Grada Zagreba, a nazočilo mu je četrdesetak predstavnika saveza i udruga osoba s invaliditetom, institucija koje rade u interesu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju (Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) kao i predstavnice Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva zdravlja i Grada Zagreba.

Neke od tema izlaganja gospodina Lindena bile su međunarodna politika invaliditeta u Švedskoj, iskustva iz ranijih nacionalnih planova aktivnosti vezanih uz politiku invaliditeta u Švedskoj, trenutna Švedska politika invaliditeta 2012. – 2016., rad na politikama invaliditeta na različitim razinama švedskog društva, općina i regija kao i nacionalni sustav praćenja politika invaliditeta u Švedskoj, UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, pokazateljima provedbe kao i pisanju alternativnog izvješća uz inicijalno izvješće Vlade o provedbi Konvencije.

U Švedskoj postoji oko 300-injak vladinih agencija i upravo je njihova obveza bila da učine svoje prostore pristupačne osobama s invaliditetom. Agencija za koordinaciju politika invaliditeta prati ostvarivanje pristupačnosti agencija na način da im šalje upitnike o mjerama koje su poduzeli na osiguravanju pristupačnosti. Ti se podaci objavljuju na internetskim stranicama Agencije i ovakva metoda otvorene usporedbe se pokazala vrlo učinkovitom. Handisam također prati rad središnjih vladinih agencija koje djeluju na područjima važnim za osobe s invaliditetom kao što su primjerice obrazovanje i zapošljavanje. Što se tiče promotivnih aktivnosti vezanih uz promjenu percepcije javnosti o osobama s invaliditetom, neke od osoba s invaliditetom postale su ambasadori koji u javnosti govore o svojim iskustvima. U Švedskoj također postoji mreža savjetnika osoba s invaliditetom na koje se upućuju graditelji kako bi došli do najboljih rješenja za osiguravanje elemenata pristupačnosti prilikom izgradnje ili adaptacije objekata. Postoji i obaveza Vlade da pri nabavi roba i usluga odabire one koje poštuju načelo univerzalnog dizajna odnosno može ih koristiti veći broj ljudi pa tako i osobe s invaliditetom bez posebne naknadne prilagodbe.

Na području praćenja mjera provođenja odredbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koja je u Švedskoj stupila na snagu 2009. godine, nema dovoljno statističkih pokazatelja kojima bi se mogli pratiti pomaci. 

S obzirom na aktualnu situaciju u Hrvatskoj, gospodin Linden osvrnuo se i na pitanje financiranja aktivnosti udruga i saveza osoba s invaliditetom u Švedskoj. Cjelovitu prezentaciju gospodina Lindena možete naći ovdje.