Program Ujedinjenih naroda za razvoj organizirao je 27. lipnja, u hotelu International, Zagreb okrugli stol povodom obilježavanja završetka projekta "Jačanje kapaciteta institucije Pučkog pravobranitelja". Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Hrvatska) započeo je 2010. godine dvogodišnju provedbu projekta "Jačanje kapaciteta institucije Pučkog pravobranitelja" kao logističku potporu instituciji. U sklopu projekta provedene su brojne aktivnosti kojima je bio cilj ne samo ojačati unutarnje kapacitete Ureda pučkog pravobranitelja, već i povećati vidljivost i dostupnost institucije građanima Republike Hrvatske, te osnažiti suradnju s posebnim pravobraniteljicama i socijalnim partnerima na suzbijanju diskriminacije.  

Uvodne riječi na skupu održali su Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a Hrvatska i Jurica Malčić, pučki pravobranitelj, dok su izlagači bili Nikolina Patalen, savjetnica u Uredu pučkog pravobranitelja, Dejan Palić, zamjenik pučkog pravobranitelja, Mario Krešić, voditelj projekta te Tena Šimonović Einwalter iz Ureda pučkog pravobranitelja. Na skupu su predstavljeni rezultati ispitivanja javnog mnijenja o stavovima o diskriminaciji, njezinoj pojavnosti i osobnom iskustvu vezanim uz diskriminaciju u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno kako bi se usporedili rezultati s onima dobivenim u istraživanju iz 2009. godine. Također je predstavljeno i Izvješće Pučkog pravobranitelja o pojavama diskriminacije za 2011. godinu.

Stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton rekla je na skupu kako je ispitivanje javnog mnijenja provedeno u sklopu ovog projekta pokazalo da 26 posto ispitanih smatra da je u posljednjih pet godina doživjelo neki oblik diskriminacije. Istaknula je kako je u ovom posljednjem ispitivanju posebno zanimljivo to da je veći broj pritužbi zbog ekonomskog statusa nego pritužbi na temelju etničkog ili nacionalnog identiteta. Navela je da je u Hrvatskoj puno toga učinjeno, posebice na području pravne zaštite, ali da treba više raditi na provedbi pravne zaštite u svakodnevnom životu.

Pučki pravobranitelj Jurica Malčić rekao je da je projekt "Jačanje kapaciteta institucije pučkog pravobranitelja" koji je trajao dvije "bitno pridonio jačanju kapaciteta institucije, kako unutarnjem, kadrovskom i organizacijskom, tako i u smislu povezivanja s drugim pravobraniteljskim institucijama i civilnim društvom". Istaknuo je ključnu ulogu projekta u transformaciji institucije pučkog pravobranitelja iz uloge klasične institucije ombudsmana za zaštitu građana od loše administracije i institucije koja postupa po pritužbama građana u njegovu preobrazbu u proaktivnu instituciju promicatelja i zaštitnika ljudskih prava i sloboda u punom smislu.

Dejan Palić, zamjenik pučkog pravobranitelja naveo je kako je Izvješće pučkog pravobranitelja o pojavama diskriminacije za 2011. godinu ponovilo neke konstatacije iz ranijih izvješća, a to je da je od svih pritužbi najprisutnije područje rada, zapošljavanja i napredovanja u radu, te da je osnova diskriminacije još uvijek ista kao ranije, a to je pripadnost etničkim, manjinskim skupinama. Naglasio je da u javnosti još nije dovoljno poznato što je diskriminacija, koja su obilježja djela koje se može nazvati diskriminatornim i da u tom području još ima puno posla.Prema rezultatima ispitivanja javnog mišljenja, diskriminacija u Hrvatskoj je najraširenija u području rada i zapošljavanja, čak u 63 posto slučajeva. Zatim slijede zdravstvena zaštita, pravosuđe i postupanje policije. Socijalno porijeklo i imovinsko stanje istaknuti su kao najučestaliji razlozi za diskriminaciju, dok je nacionalna pripadnost pala s prvoga na drugo mjesto. Isticanje imovinskog stanja kao glavnog razloga za diskriminaciju može se pripisati nezaposlenosti i padu ekonomske moći širih slojeva društva.

U sklopu objedinjenog izvješća pučkog pravobranitelja o pojavama diskriminacije za 2011. godinu objavljeni su i podaci o diskriminaciji s osnove invaliditeta i zdravstvenog stanja za čije je suzbijanje nadležan Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.